美海军今年拟为濒海战斗舰加装超视距反舰导弹
Deklaracija o zajedni?kom jeziku je programatsko-protestni tekst odnosno deklaracija o hipotetskom zajedni?kom jeziku koji se govori u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, pripremljena krajem 2016. i po?etkom 2017. u krugovima lingvista, knji?evnika i drugih stru?njaka iz sve ?etiri dr?ave, i objavljena 30. marta 2017. s potpisom vi?e od 200 istaknutih bosanskohercegova?kih, hrvatskih, srpskih i crnogorskih intelektualaca.[1] Na tragu Deklaracije o nazivu i polo?aju hrvatskog knji?evnog jezika iz 1967,[2][3] ?ija je 50. godi?njica obilje?ena sredinom istog mjeseca, i pred zahtjevima novog doba i pojava koje je ono donijelo, Deklaracija o zajedni?kom jeziku ukazuje na va?ne teme vezane za me?usobno razumljive jezike jezike bo?nja?ki, hrvatski, srpski i crnogorski.[4] Zna?ajan udio u pove?anju mozai?nosti stavova o tzv. zajedni?kom jeziku ima nau?na srbistika, koja od ’90-ih godina 20. vijeka stoji na stanovi?tu: ?Savremeni srpski je, dakle, jedan standardno policentri?an i varijantski raslojen jezik. Zato se on, s obzirom na strukturnu istost a varijantsku raslojenost, ostvaruje i kao srpski jezik i kao srpski jezici.”[5]
Sadr?aj Deklaracije
[уреди | уреди извор]U Deklaraciji se konstatuje da Bo?njaci, Srbi, Hrvati i Crnogorci govore zajedni?kim policentri?nim standardnim jezikom.[6] Tako?e je re?eno i da je jezi?ka politika nagla?avanja razlika u varijetetima/varijantama dovela do niza negativnih pojava u kojima se jezi?ko izra?avanje name?e kao kriterijum nacionalne (etni?ke) pripadnosti i sredstvo iskazivanja politi?ke lojalnosti. Potpisnici Deklaracije navode da se jezik i narod ne moraju podudarati, da svaki nacionalni kolektiv mo?e svoju varijantu samostalno normirati i da su one me?usobno ravnopravne.[7] Pozivaju na prestanak etnokratijom uzrokovanih razdvajanja djece po nacionalnoj osnovi u ?kolama u ime toga ?to navodno govore drugim jezikom,[4] te se zala?u za slobodu jezi?kog izra?avanja svakog pojedinca.[8]
Regionalni projekat Jezici i nacionalizmi
[уреди | уреди извор]Deklaraciji je prethodio regionalni projekat Jezici i nacionalizmi, u okviru kojeg su se tokom 2016. odvijale konferencije u ?etiri dr?ave, ?ime je na terenu dobijen uvid u aktuelno stanje i probleme.[9] Projekat je inspiraciju imao u knjizi Jezik i nacionalizam,[10] a organizovala su ga ?etiri nevladina udru?enja iz svake od uklju?enih zemalja: P.E.N. Centar u BiH iz Sarajeva, udruga Kurs iz Splita, KROKODIL iz Beograda te Centar za gra?ansko obrazovanje iz Podgorice.[11] Organizovana interdisciplinarno, serija ekspertskih konferencija odr?anih u Podgorici, Splitu, Beogradu i Sarajevu odvijala se tako da su uz lingviste u?estvovali i knji?evnici, novinari, antropolozi i dr.[12][13] Velik zna?aj dat je i uklju?ivanju brojne publike.[14][15] Naslovi debatnih krugova u okviru konferencija dati su u tabeli ispod.
| Mjesto | Naziv debatnog kruga | Datum |
|---|---|---|
| Podgorica | Govori li svaki narod u Crnoj Gori drugim jezikom? | 21. 4. 2016. |
| Kakav je smisao pove?avanja jezi?kih razlika? | 22. 4. 2016. | |
| Split | Prijeti li anarhija ako ne propisujemo kako govoriti? | 19. 5. 2016. |
| ?to ako Hrvati i Srbi imaju zajedni?ki jezik? | 20. 5. 2016. | |
| Beograd | Ko kome krade jezik? | 5. 10. 2016. |
| Ideologija ispravnog jezika | 6. 10. 2016. | |
| Sarajevo | Politi?ke manipulacije temom jezika | 23. 11. 2016. |
| Lektori kao utjeriva?i nacionalnosti | 24. 11. 2016. |
Sastavljanje teksta Deklaracije
[уреди | уреди извор]U sastavljanju teksta Deklaracije u?estvovalo je preko 30 stru?njaka raznih profila i nacionalnosti iz sve ?etiri dr?ave, a proces pisanja je trajao vi?e mjeseci.[16] Inicijativa se pojavila neposredno nakon posljednje konferencije u Sarajevu, kada je grupa mladih ljudi u tom gradu[17] — koji su obrazovanje pro?li kroz tzv. dvije ?kole pod jednim krovom[18] — do?la na ideju da sastavi tekst kojim bi potaknula na promjenu jezi?ke politike u sve ?etiri zemlje, a naslovili su ga Deklaracija o zajedni?kom jeziku.[19] Poslije nekoliko jo? razra?enijih verzija prepustili su dalju doradu profesionalnim lingvistima, tako da je sljede?ih mjeseci Deklaracija dora?ivana u Zagrebu pa se zato mo?e zvati i novom Zagreba?kom deklaracijom.[16] Odlu?eno je da izrada Deklaracije bude nastavak projekta Jezici i nacionalizmi. Posljednju verziju u 2016. potpisalo je na individualno upu?en poziv 40 istaknutih intelektualaca, velikim dijelom iz Hrvatske. Neo?ekivano brojan odaziv kao i nekoliko prijedloga u kojem smjeru fokusirati tekst naveli su na zaklju?ak da u dru?tvu postoji velika potreba za ovakvom deklaracijom. Nastavljen je rad formiranjem odbora stru?njaka razli?itih nacionalnosti iz sve ?etiri zemlje, koji su 16. i 17. januara 2017. u Zagrebu radili na kona?noj verziji Deklaracije.[19] Nakon sastanka tekst je upu?en i na recenziju dvadesetak konsultanata, ?iji su neki prijedlozi zatim ugra?eni u zavr?nu formu teksta. Deklaracija o zajedni?kom jeziku s vi?e od 200 potpisa istaknutih intelektualaca iz Hrvatske, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Srbije istovremeno je predstavljena javnosti 30. marta 2017. u Zagrebu, Podgorici, Beogradu i u Sarajevu, gdje je uprili?ena i konferencija za medije i dva debatna kruga za javnost s naslovima ?ta je zajedni?ki jezik? i Jezik i budu?nost. Zatim je Deklaracija ponu?ena za dalje potpisivanje svim zainteresovanim osobama.[20]
Tekst
[уреди | уреди извор]Suo?eni s negativnim dru?tvenim, kulturnim i ekonomskim posljedicama politi?kih manipulacija jezikom i aktualnih jezi?nih politika u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji, mi, doljepotpisani, donosimo
DEKLARACIJU O ZAJEDNI?KOM JEZIKUNa pitanje da li se u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji upotrebljava zajedni?ki jezik – odgovor je potvrdan.
Rije? je o zajedni?kom standardnom jeziku policentri?nog tipa – odnosno o jeziku kojim govori vi?e naroda u vi?e dr?ava s prepoznatljivim varijantama – kakvi su njema?ki, engleski, arapski, francuski, ?panjolski, portugalski i mnogi drugi. Tu ?injenicu potvr?uju ?tokavica kao zajedni?ka dijalekatska osnovica standardnog jezika, omjer istoga spram razli?itoga u jeziku i posljedi?na me?usobna razumljivost.
Kori?tenje ?etiri naziva za standardne varijante – bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski – ne zna?i da su to i ?etiri razli?ita jezika.
Inzistiranje na malom broju postoje?ih razlika te nasilnom razdvajanju ?etiri standardne varijante dovodi do niza negativnih dru?tvenih, kulturnih i politi?kih pojava, poput kori?tenja jezika kao argumenta za segregaciju djece u nekim vi?enacionalnim sredinama, nepotrebnih ”prevo?enja” u administrativnoj upotrebi ili medijima, izmi?ljanja razlika gdje one ne postoje, birokratskih prisila, kao i cenzure (te nu?no auto-cenzure), u kojima se jezi?no izra?avanje name?e kao kriterij etno-nacionalne pripadnosti i sredstvo dokazivanja politi?ke lojalnosti.
Mi, potpisnici ove Deklaracije, smatramo da
- ?injenica postojanja zajedni?kog policentri?nog jezika ne dovodi u pitanje individualno pravo na iskazivanje pripadnosti razli?itim narodima, regijama ili dr?avama;
- svaka dr?ava, nacija, etno-nacionalna ili regionalna zajednica mo?e slobodno i samostalno kodificirati svoju varijantu zajedni?kog jezika;
- sve ?etiri trenutno postoje?e standardne varijante ravnopravne su i ne mo?e se jedna od njih smatrati jezikom, a druge varijantama tog jezika;
- policentri?na standardizacija je demokratski oblik standardizacije najbli?i stvarnoj upotrebi jezika;
- ?injenica da se radi o zajedni?kom policentri?nom standardnom jeziku ostavlja mogu?nost svakom korisniku da ga imenuje kako ?eli;
- izme?u standardnih varijanti policentri?nog jezika postoje razlike u jezi?nim i kulturnim tradicijama i praksama, upotrebi pisma, rje?ni?kom blagu kao i na ostalim jezi?nim razinama, ?to mogu pokazati i razli?ite standardne varijante zajedni?kog jezika na kojima ?e ova Deklaracija biti objavljena i kori?tena;
- standardne, dijalekatske i individualne razlike ne opravdavaju nasilno institucionalno razdvajanje, ve? naprotiv, doprinose ogromnom bogatstvu zajedni?kog jezika.
Stoga, mi, potpisnici ove Deklaracije, pozivamo na
- ukidanje svih oblika jezi?ne segregacije i jezi?ne diskriminacije u obrazovnim i javnim ustanovama;
- zaustavljanje represivnih, nepotrebnih i po govornike ?tetnih praksi razdvajanja jezika;
- prestanak rigidnog definiranja standardnih varijanti;
- izbjegavanje nepotrebnih, besmislenih i skupih ”prevo?enja” u sudskoj i administrativnoj praksi kao i sredstvima javnog informiranja;
- slobodu individualnog izbora i uva?avanje jezi?nih raznovrsnosti;
- jezi?nu slobodu u knji?evnosti, umjetnosti i medijima;
- slobodu dijalekatske i regionalne upotrebe;
- i, kona?no, slobodu mije?anja, uzajamnu otvorenost te pro?imanje razli?itih oblika i izri?aja zajedni?kog jezika na sveop?u korist svih njegovih govornika.[21]
U Zagrebu, Podgorici, Beogradu i Sarajevu, 30. 3. 2017.
Kritike
[уреди | уреди извор]Za razliku od nekih srbista koji su potpisali Deklaraciju, npr. Ljiljane Suboti?, Milo? Kova?evi? je iskazao prigovor.[22] Me?utim, potom je u televizijskom razgovoru sastavlja?a Deklaracije s njim ustanovljena podudarnost stavova s tim da se Deklaracija jednostavno ne bavi temom naziva tog jezika nego to pitanje prepu?ta nekom budu?em usagla?avanju lingvista iz ?etiri zemlje.[23] Deklaracija unapred ne odbacuje ni jednu re? kao rezultat budu?eg dogovora oko jednog zajedni?kog naziva tog policentri?nog jezike, pa tako ni re? "srpski".
Kritike pojedinih politi?kih krugova su negativne, tako da Hrvatska akademija nauka i umjetnosti — u izjavi njenog predsjednika Zvonka Kusi?a — povodom Deklaracije ka?e da su:
... apsurdne, uzaludne i besmislene svake inicijative koje bi dovodile u pitanje pravo hrvatskog naroda na svoj vlastiti jezik s njegovim nacionalnim imenom...[24]
Hrvatska ministarka kulture Nina Obuljan Kor?inek, Deklaraciju je nazvala politi?kom inicijativom,[25] dok je nekoliko portala objavilo komentare niskog kulturnog stila.
Potpisnici
[уреди | уреди извор]Deklaraciju je potpisalo 228 intelektualaca, novinara, glumaca, knji?evnika, re?isera i istori?ara,[26] te preko 8.500 ljudi sveukupno (oktobar 2017).[26] Neki od potpisnika Deklaracije su:[26][20]
- Dritan Abazovi?
- Boban Arsenijevi?
- Vladimir Arsenijevi?
- Vladislav Bajac
- Snje?ana Banovi?
- Lana Bari?
- Svetislav Basara
- Lana Basta?i?
- Zorana Be?i?
- Izudin Bajrovi?
- Milena Minja Bogavac
- Ivana Bodro?i?
- Stefan Bo?kovi?
- Ermin Bravo
- Bal?a Brkovi?
- Ranko Bugarski
- Dragan Bursa?
- Dragana Varagi?
- Dragan Veliki?
- Vladimir Veli?kovi?
- Nenad Veli?kovi?
- Radina Vu?eti?
- Bojana Vunturi?evi?
- Igor Galo
- Rinko Golubovi?
- Vladislava Gordi? Petkovi?
- Zdravko Grebo
- Rajko Grli?
- Dinko Gruhonji?
- Filip David
- Ela Dvornik
- Boris De?ulovi?
- Dejan Jovi?
- Jasna Dikli?
- Milena Dragi?evi? ?e?i?
- Rade Dragojevi?
- Da?a Drndi?
- Ferida Durakovi?
- Varja ?uki?
- Dubravka ?uri?
- Pjer ?alica
- Jasmila ?bani?
- Isidora ?ebeljan
- Boguslav Zjelinjski
- Aleksandar Zograf
- Miodrag Zupanc
- Viktor Ivan?i?
- Ivan Ivanji
- Sa?a Ili? (pisac)
- Damir Karaka?
- Mirjana Karanovi?
- Sr?an Karanovi?
- Aleksej Ki?juhas
- Ivan Klajn
- Goran Kljaji?
- ?eljko Kom?i?
- Todor Kulji?
- Tomislav Z. Longinovi?
- Predrag Luci?
- Zoran Lu?i?
- Sini?a Male?evi?
- Vesna Mali?i?
- Domagoj Margeti?
- Goran Markovi?
- Ana Martinoli
- Ma?a Kolanovi?
- Vladimir K. Mili?i?
- Ljubi?a Mili?i?
- Snje?ana Milivojevi?
- Mirjana Mio?inovi?
- Dragoljub Mi?unovi?
- Dino Mustafi?
- Elvedin Nezirovi?
- Aleksandar Novakovi?
- Milo? Okuka
- Borka Pavi?evi?
- Du?an-Vladislav Pa??erski
- Teofil Pan?i?
- Marija Perovi?
- Milutin Petrovi?
- Vesna Pe?i?
- Drago Pilsel
- ?erbo Rastoder
- Ana Ristovi?
- Vedrana Rudan
- Borka Rudi?
- Svenka Savi?
- Olja Savi?evi? Ivan?evi?
- Nedim Sejdinovi?
- Vildana Selimbegovi?
- Svetlana Slap?ak
- Biljana Srbljanovi?
- Sr?an Srdi?
- Boban Stojanovi?
- Dubravka Stojanovi?
- Fe?a Stojanovi?
- Tanja Stupar Trifunovi?
- Sr?an Te?in
- Dejan Tiago-Stankovi?
- Marko Toma?
- Ante Tomi?
- Radmila Tomovi?
- Ljubinka Trgov?evi? Mitrovi?
- Srbijanka Turajli?
- Bora ?osi?
- Edvin Kanka ?udi?
- Velimir ?urgus Kazimir
- Dubravka Ugre?i?
- Lenka Udovi?ki
- Emir Fejzi?
- Luna Filipovi?
- Stevan Filipovi?
- Senahid Halilovi?
- Nihad Hasanovi?
- Maja Herman Sekuli?
- Oto Horvat
- Darko Cvijeti?
- Dejan ?avi?
- Nade?da ?a?inovi?
- ?ur?ica ?ili?
- Ivan ?olovi?
- Noam ?omski
- Jasna ?ami?
- Rade ?erbed?ija
- Danko ?ipka
- Tanja ?ljivar
- Slobodan ?najder
- Tatjana ?oji?
Vidi jo?
[уреди | уреди извор]- Be?ki knji?evni dogovor
- Deklaracija o nazivu i polo?aju hrvatskog knji?evnog jezika
- Dekreolizacija
- Gramatika srpskohrvatskog jezika
- Ilirski jezik (ju?noslovenski)
- Istorija srpskohrvatskog jezika
- Novosadski dogovor
- Policentri?ni standardni jezik
- Pravopis srpskohrvatskog jezika
- Sociolingvistika
- Srbistika
- Srpskohrvatski jezik
- Standardni jezik
Reference
[уреди | уреди извор]- ^ Avram, Jakov (30. 3. 2017). Jezik, Deklaracija i politika. emisija Kontekst. Al D?azira Balkans. Korisna informacija se nalazi na: 0:25. Pristupljeno 2. 4. 2017.
- ^ Kova?evi?, Milo? (30. 3. 2017). ?Deklaracija napad na Srbe i srpski jezik”. Faktor. Pristupljeno 4. 4. 2017. ?... ova Deklaracija [je] mnogo povoljnija za Hrvate jer im sad omogu?ava sve ?to su uzeli od Srba, ali i Muslimanima i Crnogorcima. Ova deklaracija je napravljena u starom komunisti?kom stilu da su svi ravnopravni u svemu i svi podjednako krivi u svemu. To je perfidno propagiranje hrvatske deklaracije iz 1967. zato ?to propagira da svaki narod ima pravo na vlastito ime jezika, ali opasno je to ?to se ka?e da nijedna varijanta nije vrednija od druge. Prema njima, bosanska ili crnogorska varijanta srpskog nije manje vrijedna od na?e ?isto srpske.?
- ^ Bodro?i?, Ivana (30. 3. 2017). Govor na predstavljanju Deklaracije u Sarajevu. Ve?ernji list. Zagreb. Корисна информаци?а се налази на: 1:40. ISSN 0350-5006. Архивирано из оригинала 1. 4. 2017. г. Приступ?ено 4. 4. 2017. ?... zna?i da je rije? o jednoj lingvisti?koj osnovici koja je spomenuta u deklaraciji donesenoj prije pedeset godina – ustvrdila je Bodro?i?.”
- ^ а б Duha?ek, Goran; Pavli?a, Mija (28. 3. 2017). ?Deklaracija o zajedni?kom jeziku uzbunit ?e duhove; evo ?to ka?u njeni potpisnici”. T-portal. Zagreb. ISSN 1334-3130. Pristupljeno 29. 3. 2017.
- ^ Милош Ковачеви? (2014). ?Статус српског ?езика на почетку XXI ви?ека”. Ниш: Филозофски факултет. str. 66. Pristupljeno 30. 8. 2020 — preko ?език, к?ижевност, култура, уредник Бо?ана Димитри?еви?. ?Савремени српски ?е, дакле, ?едан стандардно полицентричан и вари?антски расло?ен ?език. Зато се он, с обзиром на структурну истост а вари?антску расло?еност, оствару?е и као српски ?език и као српски ?езици.?
- ^ Predstavljena Deklaracija o zajedni?kom jeziku. emisija Vesti. B92. 30. 3. 2017. Korisna informacija se nalazi na: 0:13. Pristupljeno 2. 4. 2017.
- ^ Deklaracija o zajedni?kom jeziku predstavljena u Sarajevu. emisija Vijesti. Al D?azira Balkans. 30. 3. 2017. Korisna informacija se nalazi na: 1:07. Pristupljeno 2. 4. 2017.
- ^ Zuki?, Amir (29. 3. 2017). Go??a Pressinga Snje?ana Kordi?. emisija Pressing. N1. Korisna informacija se nalazi na: 0:00—57:00. Pristupljeno 3. 4. 2017.
- ^ Konferencija Jezici i nacionalizmi. emisija Novi dan. N1. 22. 11. 2016. Korisna informacija se nalazi na: 15. Pristupljeno 1. 4. 2017.
- ^ Srbi, Hrvati, Bo?njaci i Crnogorci govore istim jezikom. emisija N1 na jedan. N1. 21. 11. 2016. Korisna informacija se nalazi na: 0:00—25:00. Pristupljeno 1. 4. 2017.
- ^ ?Regionalne ekspertske konferencije: Jezici i nacionalizmi”. Podgorica: Vijesti. 1. 4. 2016. ISSN 1450-6181. Pristupljeno 1. 4. 2017.
- ^ ?Uzdizanje ?istog govora vodi u lingvicizam”. Danas. Beograd. 7. 10. 2016. ISSN 1450-538X. Arhivirano iz originala 2. 3. 2017. g. Pristupljeno 1. 4. 2017.
- ^ Banjac, Dragan (9. 10. 2016). ?Kradu li nacionalisti jezik?”. Al D?azira Balkans. Arhivirano iz originala 2. 3. 2017. g. Pristupljeno 1. 4. 2017.
- ^ Duilo, Dra?en (19. 5. 2016). ?A ?to ako Srbi i Hrvati imaju zajedni?ki jezik?”. Split: Slobodna Dalmacija. ISSN 0350-4662. Arhivirano iz originala 2. 3. 2017. g. Pristupljeno 1. 4. 2017.
- ^ Komar?evi?, Du?an (6. 10. 2016). ??iji je na? jezik?”. Radio Slobodna Evropa. Arhivirano iz originala 2. 3. 2017. g. Pristupljeno 1. 4. 2017.
- ^ а б Derk, Denis (28. 3. 2017). ?Donosi se Deklaracija o zajedni?kom jeziku Hrvata, Srba, Bo?njaka i Crnogoraca”. Ve?ernji list. Zagreb. str. 6—7. ISSN 0350-5006. Pristupljeno 29. 3. 2017.
- ^ Glu?ica, Rajka (30. 3. 2017). Glu?ica: Ako se dobro razumijemo – govorimo jednim jezikom. emisija Novi dan. N1. Корисна информаци?а се налази на: 1:50. Архивирано из оригинала 1. 12. 2017. г. Приступ?ено 1. 4. 2017. ?Cilj tih konferencija nije bio deklaracija, ve? se to desilo spontano na konferenciji u Sarajevu kada je predlo?ila grupa mladih ljudi.”
- ^ Juri?i?, Du?ka (3. 4. 2017). O provokaciji ili dekontaminaciji. emisija Po?teno. Federalna televizija. Korisna informacija se nalazi na: 0:00—14:00. Pristupljeno 4. 4. 2017.
- ^ а б Lasi?, Igor (13. 1. 2017). ??etiri naziva uzgajaju zabludu o ?etiri jezika”. Novosti. Zagreb. str. 16—17. ISSN 1845-8955. Arhivirano iz originala 2. 3. 2017. g. Pristupljeno 1. 4. 2017.
- ^ а б P.E.N. Centar u BiH (24. 3. 2017). ?Deklaraciju o zajedni?kom jeziku potpisalo vi?e od dvjesto stru?njaka iz regije”. Radiosarajevo.ba. Sarajevo. Pristupljeno 24. 3. 2017.
- ^ ?Deklaracija o zajedni?kom jeziku” Arhivirano na veb-sajtu Wayback Machine (2. april 2017). jezicinacionalizmi.com.
- ^ ?О Деклараци?и из угла србистике”. Pristupljeno 9. 10. 2020.
- ^ Kova?evi?, Milo?; Kordi?, Snje?ana; Ibrahimovi?, Ned?ad (3. maj 2017). O Deklaraciji o zajedni?kom jeziku. TV emisija Globalno (voditelj Boris Malagurski. Bijeljina: BN Televizija. Korisna informacija se nalazi na: 1:06:00—1:06:40. Arhivirano iz originala 22. oktobar 2017. g. Pristupljeno 26. februar 2025.
- ^ ?HAZU komentirao Deklaraciju o zajedni?kom jeziku”. index.hr.
- ^ ?Ministrica Obuljen Kor?inek: Deklaracija o zajedni?kom jeziku politi?ka je inicijativa”. vecernjilist.hr.
- ^ а б в ?Lista svih potpisnika” Arhivirano na veb-sajtu Wayback Machine (12. jun 2017). jezicinacionalizmi.com. Pristupljeno 12. 10. 2017.
